U tehnološkoj i IT industriji uvijek se naglašava sigurnost, no sigurnost od koga ili od čega? Zašto je sigurnost toliko važna i zašto jedan kibernetički napad može ugroziti cijelo poslovanje? Pogledajmo pobliže DDoS napade, jednu od najopasnijih vrsta kibernetičkih napada.
Kako funkcioniraju DDoS napadi?
Kod ovih napada na poslužitelj web stranice šalje se velik broj zahtjeva. Velika količina zahtjeva troši sve resurse poslužitelja, zbog čega ostali korisnici ne mogu pristupiti uslugama web stranice. Te zahtjeve šalje skup botova s različitih sustava. Cilj ovih napada je onesposobiti usluge web stranice kako ih korisnici više ne bi mogli koristiti niti im pristupiti.
Ako napad traje dulje vrijeme, a vi ga ne uspijete zaustaviti, postoji i mogućnost da napadači dobiju pristup bazi podataka. To je velik problem jer privremeni gubitak pristupa web stranici može izazvati kratkotrajne poremećaje, dok pristup bazi podataka i informacijama u njoj može ozbiljno ugroziti cijelo poslovanje.
DDoS napadi jedna su od najopasnijih vrsta kibernetičkih napada. Mogu trajati danima i pogoditi web stranicu na nekoliko različitih razina.
Motivi iza DDoS napada
Ljudi imaju različite motive za izvođenje DDoS napada, baš kao što ni pojedinci i skupine koji stoje iza tih napada nisu svi isti. Općenito, postoji nekoliko različitih razloga zbog kojih netko može izvesti DDoS napad.
- Nezadovoljni korisnici i pojedinci kojima je neko poduzeće nanijelo štetu mogu pokušati DDoS napadima poremetiti rad organizacije.
- Drugi motiv je financijska korist. Konkurent može platiti hakerskoj skupini da izvede DDoS napad ili sama skupina može pokrenuti napad s ciljem iznude novca od organizacije.
- Još jedan, prilično zanimljiv motiv jest stjecanje slave. Napadač može pokrenuti DDoS napad na veliku tvrtku ili veliku infrastrukturu, a zbog velike pozornosti koju to privlači diljem svijeta, napadač ili skupina mogu postati poznati.
Vrste DDoS napada
DDoS napadi mogu se izvesti na nekoliko načina. Ti se napadi općenito dijele u tri glavne kategorije: volumetrijski napad, napad na protokol i napad na sloj resursa.
- Volumetrijski napad: jedna od najčešćih vrsta napada je volumetrijski napad. Kod ove vrste napada mrežni sloj najprije se gađa prometom koji izgleda legitimno. U napadu se koriste otvoreni DNS poslužitelji kako bi promet izgledao legitimno.
- Napad na protokol: kod ove vrste napada iskorištavanjem slabosti u skupu protokola na slojevima 3 i 4 troše se svi dostupni resursi poslužitelja, što uzrokuje poremećaje u radu usluge.
- Napad na sloj resursa: mnogi napadi koji se događaju na mrežnom sloju spadaju u ovu kategoriju. Ti napadi ometaju prijenos podataka između hostova i mogu poremetiti komunikaciju među njima.
Kako otkriti DDoS napade
Ovi se napadi mogu dogoditi iznenada. Ako primijetite značajan i neočekivan porast prometa na svojoj web stranici, a taj promet dolazi s jedne IP adrese ili iz određenog raspona IP adresa, vrlo je vjerojatno da je vaša web stranica pod napadom.
Ako vaša web stranica i usluge iznenada prestanu raditi i postanu nedostupni, i to može biti znak napada. Još jedan pokazatelj DDoS napada je usporavanje mreže i web stranice, osobito kada za to usporavanje ne postoji očit razlog.
Sprječavanje DDoS napada
Vjerojatno ste već shvatili koliko DDoS napadi mogu biti opasni i štetni. Preventivne mjere iznimno su važne kada je riječ o kibernetičkim napadima, a kad napad već traje, na njega može biti teško učinkovito odgovoriti. Zato sigurnosne protokole treba uvesti prije nego što se napad dogodi. Te obrambene mjere obuhvaćaju nekoliko slojeva, a odgovarajuće sigurnosne mjere trebaju provoditi i podatkovni centar, i pružatelj hostinga i poslužitelja, i sam korisnik.
Velika propusnost
Poslužitelj s velikom propusnošću može podnijeti veliku količinu prometa koju stvaraju DDoS napadi i pomoći da poslužitelj ne prestane raditi.
Anti-DDoS zaštita u podatkovnim centrima
Podatkovni centri koji pružaju poslužitelje trebali bi imati DDoS zaštitu na svojoj infrastrukturi i hardveru kako bi mogli ublažiti napade kada se dogode.
Neprekidni nadzor
Poslužitelje treba nadzirati 24 sata dnevno, a njihove performanse neprekidno provjeravati. Tako se svaki poremećaj u radu poslužitelja može otkriti i otkloniti prije nego što izazove daljnje probleme.
Korištenje automatiziranog obrambenog modula
Tijekom DDoS napada napadači obično koriste alate za nadzor i analizu kako bi procijenili stanje poslužitelja i utvrdili učinak napada. Automatizirani obrambeni modul može prepoznati te obrasce nadzora i analize te blokirati pristup alatima koje napadač koristi. Zbog toga napadač može dobiti netočne informacije o stanju poslužitelja. Napadač tada može pomisliti da je poslužitelj nedostupan ili da napad ne daje očekivane rezultate te odlučiti prekinuti napad.
Korištenje umjetne inteligencije
Analizom mrežnog prometa u stvarnom vremenu umjetna inteligencija može prepoznati neuobičajeno ponašanje i razlikovati zlonamjerni promet od legitimnih korisnika. Učeći iz obrazaca uočenih u prethodnim napadima, može i brže prepoznati prijetnje te automatski ograničiti ili blokirati sumnjiv promet. Zato umjetna inteligencija može poboljšati brzinu i točnost odgovora na DDoS napade.
potenting Host nudi sve ove značajke, a sigurnost nam je glavni prioritet. Budući da je sigurnost iznimno važna, u našim hosting uslugama primjenjujemo različite sigurnosne mjere kako bismo u najvećoj mogućoj mjeri očuvali sigurnost i stabilnost svojih usluga.
DDoS napadi u 2026. godini
U 2026. godini DDoS napadi znatno su se povećali po obujmu, brzini i složenosti. Korištenjem velikih botneta, IoT uređaja i cloud infrastrukture napadači u kratkom vremenu mogu usmjeriti goleme količine prometa prema ciljanim uslugama. Jedan od najvažnijih pomaka je korištenje umjetne inteligencije u DDoS napadima. Umjetna inteligencija može analizirati mrežni promet u stvarnom vremenu, brže pronaći ranjivosti infrastrukture, pa čak i prilagođavati obrasce napada ovisno o obrambenim uvjetima. Može pomoći i u inteligentnom upravljanju botnetima te oponašanju normalnog prometa, zbog čega je zlonamjerni promet teže razlikovati od legitimnog.
S druge strane, umjetna inteligencija nije dostupna samo napadačima i može se koristiti i za obranu. Sigurnosni sustavi pokretani umjetnom inteligencijom mogu neprekidno nadzirati ponašanje mreže, prepoznavati neuobičajene obrasce te automatski blokirati ili preusmjeravati zlonamjerni promet. Stoga, kako napadi postaju sve inteligentniji, sve je važnija i primjena inteligentnih i višeslojnih metoda obrane.
Jedan od zapaženih napada u 2026. bio je DDoS napad na Deutsche Bahn, njemačku željezničku tvrtku, koji se dogodio u veljači te godine. Napad je izveden u nekoliko valova i poremetio je informacijske sustave, usluge rezervacije karata i aplikaciju DB Navigator. Njemačka tijela za kibernetičku sigurnost opisala su napad kao neuobičajeno velik, a prema izvješćima broj zahtjeva dosezao je milijarde u minuti. Ovaj napad pokazuje da u 2026. DDoS više nije samo prijetnja malim web stranicama, već može privremeno poremetiti digitalnu infrastrukturu čak i velikih tvrtki. Istodobno, izvješće tvrtke Cloudflare pokazuje da je broj napada jačih od jednog terabita u sekundi naglo porastao u prvoj polovici 2026., kada je zabilježeno 935 takvih napada.
In February 2026, Deutsche Bahn's online systems experienced a large volume of requests, causing disruptions to information and ticketing services.
As traffic intensity increases, the number of simultaneous requests increases and the system gradually reaches its capacity. In a real DDoS attack, requests are distributed across many compromised systems to overwhelm the target service and prevent legitimate users from accessing it.
Zaključak
DDoS napadi ozbiljna su prijetnja web stranicama, online uslugama i digitalnoj infrastrukturi. Budući da ti napadi postaju sve veći i složeniji, poduzeća se ne mogu oslanjati samo na reakciju nakon što je napad već počeo. Preventivne mjere poput neprekidnog nadzora, dovoljne propusnosti, pouzdane infrastrukture i višeslojne sigurnosti mogu pomoći u smanjenju učinka tih napada.
Istodobno, sve šira primjena umjetne inteligencije mijenja i način izvođenja DDoS napada i načine njihova otkrivanja i ublažavanja. Zato je za poduzeća koja ovise o online uslugama sve važnije imati odgovarajuće sigurnosne mjere prije nego što se napad dogodi.
Česta pitanja
1. Može li CDN spriječiti DDoS napade?
CDN može pomoći u ublažavanju mnogih DDoS napada raspodjelom prometa na više poslužitelja i filtriranjem zlonamjernih zahtjeva prije nego što stignu do izvornog poslužitelja. Međutim, sam CDN ne može jamčiti potpunu zaštitu od svake vrste DDoS napada.
2. Napadaju li DDoS napadi samo web stranice?
Ne. Meta DDoS napada mogu biti web stranice, API-ji, online aplikacije, DNS usluge, poslužitelji za igre, mrežna infrastruktura i druge usluge povezane s internetom.


