Sadržaj

U tehnološkoj i IT industriji uvijek se naglašava sigurnost, ali sigurnost od koga ili čega? Zašto je sigurnost toliko važna i zašto jedan kibernetički napad može ugroziti cijelo poslovanje? Pogledajmo pobliže DDoS napade, jednu od najopasnijih vrsta kibernetičkih napada.

Kako funkcioniraju DDoS napadi?

Kod ovih napada na poslužitelj web-stranice šalje se velik broj zahtjeva. Velika količina zahtjeva troši sve resurse poslužitelja, zbog čega drugi korisnici ne mogu pristupiti uslugama web-stranice. Te zahtjeve šalje skup botova i to s različitih sustava. Cilj ovih napada je onesposobiti usluge web-stranice kako im korisnici više ne bi mogli pristupiti niti ih koristiti.

Ako napad traje dulje vrijeme, a vi ga ne uspijete zaustaviti, postoji i mogućnost da napadači dobiju pristup bazi podataka. To je ozbiljan problem jer, iako privremeni gubitak pristupa web-stranici može izazvati kratkotrajne smetnje, pristup bazi podataka i informacijama u njoj može ozbiljno ugroziti cijelo poslovanje.

DDoS napadi jedna su od najopasnijih vrsta kibernetičkih napada. Mogu trajati danima i pogoditi web-stranicu na nekoliko različitih razina.

Motivi za DDoS napade

Ljudi imaju različite motive za izvođenje DDoS napada, kao što ni pojedinci i skupine koji stoje iza tih napada nisu svi isti. Općenito, postoji nekoliko različitih razloga zbog kojih netko može izvesti DDoS napad.

  1. Nezadovoljni korisnici i pojedinci kojima je neko poduzeće nanijelo štetu mogu pokušati DDoS napadom omesti rad te organizacije.
  2. Drugi motiv je financijska korist. Konkurent može platiti hakerskoj skupini da izvede DDoS napad ili sama skupina može pokrenuti napad s ciljem iznude novca od organizacije.
  3. Još jedan, prilično zanimljiv, motiv je stjecanje slave. Napadač može pokrenuti DDoS napad na veliku tvrtku ili veliku infrastrukturu, a zbog velike pozornosti koju to izaziva diljem svijeta napadač ili skupina mogu postati poznati.

Vrste DDoS napada

DDoS napadi mogu se izvesti na nekoliko načina. Ti se napadi općenito dijele u tri glavne kategorije: volumetrijski napad, napad na protokole i napad na sloju resursa.

  • Volumetrijski napad: jedna od najčešćih vrsta napada je volumetrijski napad. Kod ove vrste napada mrežni sloj najprije se gađa prometom koji djeluje legitimno. U napadu se koriste otvoreni DNS poslužitelji kako bi promet izgledao legitimno.
  • Napad na protokole: kod ove vrste napada iskorištava se slabost u stogu protokola na slojevima 3 i 4, čime se troše svi dostupni resursi poslužitelja i uzrokuje prekid usluge.
  • Napad na sloju resursa: mnogi napadi koji se događaju na mrežnom sloju spadaju u ovu kategoriju. Ti napadi ometaju prijenos podataka između hostova i mogu poremetiti komunikaciju među njima.

Kako otkriti DDoS napade

Ovi se napadi mogu dogoditi iznenada. Ako primijetite značajan i neočekivan porast prometa na svojoj web-stranici, a taj promet dolazi s jedne IP adrese ili iz određenog raspona IP adresa, velika je vjerojatnost da je vaša web-stranica napadnuta.

Ako vaša web-stranica i usluge iznenada prestanu raditi i postanu nedostupni, i to može biti znak napada. Još jedan pokazatelj DDoS napada je usporavanje mreže i web-stranice, osobito kada za to usporavanje nema vidljivog razloga.

Sprječavanje DDoS napada

Vjerojatno ste shvatili koliko DDoS napadi mogu biti opasni i štetni. Preventivne mjere iznimno su važne kada je riječ o kibernetičkim napadima, a kada je napad već u tijeku, može biti teško učinkovito reagirati. Zato sigurnosne protokole treba uvesti prije nego što se napad dogodi. Te obrambene mjere obuhvaćaju nekoliko razina, a odgovarajuće sigurnosne mjere trebaju provoditi podatkovni centar, pružatelj hostinga i poslužitelja te sam korisnik.

  • Velika propusnost

Poslužitelj s velikom propusnošću može podnijeti veliku količinu prometa koju generiraju DDoS napadi i pomoći da poslužitelj ne prestane raditi.

  • Anti-DDoS zaštita u podatkovnim centrima

Podatkovni centri koji pružaju poslužitelje trebali bi imati DDoS zaštitu na svojoj infrastrukturi i hardveru kako bi mogli ublažiti napade kada se dogode.

  • Kontinuirani nadzor

Poslužitelje treba nadzirati 24 sata dnevno i stalno provjeravati njihove performanse. Tako se svaki poremećaj u radu poslužitelja može otkriti i riješiti prije nego što izazove dodatne probleme.

  • Korištenje automatiziranog obrambenog modula

Tijekom DDoS napada napadači obično koriste alate za nadzor i analizu kako bi procijenili stanje poslužitelja i utvrdili učinak napada. Automatizirani obrambeni modul može prepoznati te obrasce nadzora i analize te blokirati pristup alatima koje napadač koristi. Zbog toga napadač može dobiti netočne informacije o stanju poslužitelja. Napadač tada može pomisliti da je poslužitelj nedostupan ili da napad ne daje očekivane rezultate te odlučiti prekinuti napad.

  • Korištenje umjetne inteligencije

Analizom mrežnog prometa u stvarnom vremenu umjetna inteligencija može prepoznati neuobičajeno ponašanje i razlikovati zlonamjerni promet od legitimnih korisnika. Učeći iz obrazaca uočenih u prethodnim napadima, može i brže prepoznati prijetnje te automatski ograničiti ili blokirati sumnjiv promet. Zato umjetna inteligencija može poboljšati brzinu i točnost reakcije na DDoS napade.

potenting Host nudi sve ove značajke, a sigurnost nam je glavni prioritet. Zbog važnosti sigurnosti u našim uslugama hostinga koristimo razne sigurnosne mjere kako bismo u najvećoj mogućoj mjeri očuvali sigurnost i stabilnost naših usluga.

DDoS napadi u 2026.

U 2026. godini DDoS napadi znatno su porasli po obujmu, brzini i složenosti. Koristeći velike botnete, IoT uređaje i infrastrukturu u oblaku, napadači mogu u kratkom vremenu poslati golemu količinu prometa prema ciljanim uslugama. Jedan od glavnih pomaka je korištenje umjetne inteligencije u DDoS napadima. Umjetna inteligencija može analizirati mrežni promet u stvarnom vremenu, brže prepoznati ranjivosti infrastrukture, pa čak i prilagoditi obrasce napada ovisno o obrambenim uvjetima. Može pomoći i u inteligentnom upravljanju botnetima te oponašanju normalnog prometa, zbog čega je zlonamjerni promet teže razlikovati od legitimnog.

S druge strane, umjetna inteligencija nije dostupna samo napadačima, nego se može koristiti i za obranu. Sigurnosni sustavi pokretani umjetnom inteligencijom mogu kontinuirano nadzirati ponašanje mreže, prepoznavati neuobičajene obrasce te automatski blokirati ili preusmjeriti zlonamjerni promet. Stoga, kako napadi postaju sve inteligentniji, sve je važnija i primjena inteligentnih i višeslojnih metoda obrane.

Jedan od zapaženih napada u 2026. bio je DDoS napad na Deutsche Bahn, njemačku željezničku tvrtku, koji se dogodio u veljači te godine. Napad je izveden u više valova i poremetio je informacijske sustave, usluge rezervacije karata i aplikaciju DB Navigator. Njemačka tijela za kibernetičku sigurnost opisala su napad kao neuobičajeno velikih razmjera, a prema izvješćima broj zahtjeva dosezao je milijarde u minuti. Ovaj napad pokazuje da DDoS u 2026. više nije prijetnja samo malim web-stranicama i da može privremeno poremetiti digitalnu infrastrukturu čak i velikih tvrtki. Istodobno, izvješće tvrtke Cloudflare pokazuje da je broj napada jačih od jednog terabita u sekundi naglo porastao u prvoj polovici 2026., kada je zabilježeno 935 takvih napada.

DDoS Attack Simulation - Deutsche Bahn

In February 2026, Deutsche Bahn's online systems experienced a large volume of requests, causing disruptions to information and ticketing services.

Traffic Intensity 15%
System Status Normal
Simulated Requests 0
DB Information & Booking System Online
How it works:
As traffic intensity increases, the number of simultaneous requests increases and the system gradually reaches its capacity. In a real DDoS attack, requests are distributed across many compromised systems to overwhelm the target service and prevent legitimate users from accessing it.

Zaključak

DDoS napadi ozbiljna su prijetnja web-stranicama, online uslugama i digitalnoj infrastrukturi. Budući da ti napadi postaju sve veći i složeniji, poduzeća se ne mogu oslanjati samo na reakciju nakon što je napad već započeo. Preventivne mjere poput kontinuiranog nadzora, dovoljne propusnosti, pouzdane infrastrukture i višeslojne sigurnosti mogu pomoći u smanjenju učinka tih napada.

Istodobno, sve šira primjena umjetne inteligencije mijenja i način izvođenja DDoS napada i način na koji ih se može otkriti i ublažiti. Zato je pravovremeno uvođenje odgovarajućih sigurnosnih mjera, prije nego što se napad dogodi, postalo sve važnije za poduzeća koja ovise o online uslugama.

Česta pitanja

1. Može li CDN spriječiti DDoS napade?

CDN može pomoći u ublažavanju mnogih DDoS napada raspodjelom prometa na više poslužitelja i filtriranjem zlonamjernih zahtjeva prije nego što stignu do izvornog poslužitelja. Međutim, sam CDN ne može jamčiti potpunu zaštitu od svake vrste DDoS napada.

2. Ciljaju li DDoS napadi samo web-stranice?

Ne. DDoS napadi mogu ciljati web-stranice, API-je, online aplikacije, DNS usluge, poslužitelje za igre, mrežnu infrastrukturu i druge usluge povezane s internetom.