U tehnološkoj i IT industriji uvijek se naglašava sigurnost, ali sigurnost od koga ili čega? Zašto je sigurnost toliko važna i zašto jedan kibernetički napad može ugroziti cijelo poslovanje? Pogledajmo pobliže DDoS napade, jednu od najopasnijih vrsta kibernetičkih napada.
Kako funkcioniraju DDoS napadi?
Kod ovih napada na poslužitelj web-stranice šalje se velik broj zahtjeva. Velika količina zahtjeva troši sve resurse poslužitelja, zbog čega drugi korisnici ne mogu pristupiti uslugama web-stranice. Te zahtjeve šalje skup botova i to s različitih sustava. Cilj ovih napada je onesposobiti usluge web-stranice kako im korisnici više ne bi mogli pristupiti niti ih koristiti.
Ako napad traje dulje vrijeme, a vi ga ne uspijete zaustaviti, postoji i mogućnost da napadači dobiju pristup bazi podataka. To je ozbiljan problem jer, iako privremeni gubitak pristupa web-stranici može izazvati kratkotrajne smetnje, pristup bazi podataka i informacijama u njoj može ozbiljno ugroziti cijelo poslovanje.
DDoS napadi jedna su od najopasnijih vrsta kibernetičkih napada. Mogu trajati danima i pogoditi web-stranicu na nekoliko različitih razina.
Motivi za DDoS napade
Ljudi imaju različite motive za izvođenje DDoS napada, kao što ni pojedinci i skupine koji stoje iza tih napada nisu svi isti. Općenito, postoji nekoliko različitih razloga zbog kojih netko može izvesti DDoS napad.
- Nezadovoljni korisnici i pojedinci kojima je neko poduzeće nanijelo štetu mogu pokušati DDoS napadom omesti rad te organizacije.
- Drugi motiv je financijska korist. Konkurent može platiti hakerskoj skupini da izvede DDoS napad ili sama skupina može pokrenuti napad s ciljem iznude novca od organizacije.
- Još jedan, prilično zanimljiv, motiv je stjecanje slave. Napadač može pokrenuti DDoS napad na veliku tvrtku ili veliku infrastrukturu, a zbog velike pozornosti koju to izaziva diljem svijeta napadač ili skupina mogu postati poznati.
Vrste DDoS napada
DDoS napadi mogu se izvesti na nekoliko načina. Ti se napadi općenito dijele u tri glavne kategorije: volumetrijski napad, napad na protokole i napad na sloju resursa.
- Volumetrijski napad: jedna od najčešćih vrsta napada je volumetrijski napad. Kod ove vrste napada mrežni sloj najprije se gađa prometom koji djeluje legitimno. U napadu se koriste otvoreni DNS poslužitelji kako bi promet izgledao legitimno.
- Napad na protokole: kod ove vrste napada iskorištava se slabost u stogu protokola na slojevima 3 i 4, čime se troše svi dostupni resursi poslužitelja i uzrokuje prekid usluge.
- Napad na sloju resursa: mnogi napadi koji se događaju na mrežnom sloju spadaju u ovu kategoriju. Ti napadi ometaju prijenos podataka između hostova i mogu poremetiti komunikaciju među njima.
Kako otkriti DDoS napade
Ovi se napadi mogu dogoditi iznenada. Ako primijetite značajan i neočekivan porast prometa na svojoj web-stranici, a taj promet dolazi s jedne IP adrese ili iz određenog raspona IP adresa, velika je vjerojatnost da je vaša web-stranica napadnuta.
Ako vaša web-stranica i usluge iznenada prestanu raditi i postanu nedostupni, i to može biti znak napada. Još jedan pokazatelj DDoS napada je usporavanje mreže i web-stranice, osobito kada za to usporavanje nema vidljivog razloga.
Sprječavanje DDoS napada
Vjerojatno ste shvatili koliko DDoS napadi mogu biti opasni i štetni. Preventivne mjere iznimno su važne kada je riječ o kibernetičkim napadima, a kada je napad već u tijeku, može biti teško učinkovito reagirati. Zato sigurnosne protokole treba uvesti prije nego što se napad dogodi. Te obrambene mjere obuhvaćaju nekoliko razina, a odgovarajuće sigurnosne mjere trebaju provoditi podatkovni centar, pružatelj hostinga i poslužitelja te sam korisnik.
Velika propusnost
Poslužitelj s velikom propusnošću može podnijeti veliku količinu prometa koju generiraju DDoS napadi i pomoći da poslužitelj ne prestane raditi.
Anti-DDoS zaštita u podatkovnim centrima
Podatkovni centri koji pružaju poslužitelje trebali bi imati DDoS zaštitu na svojoj infrastrukturi i hardveru kako bi mogli ublažiti napade kada se dogode.
Kontinuirani nadzor
Poslužitelje treba nadzirati 24 sata dnevno i stalno provjeravati njihove performanse. Tako se svaki poremećaj u radu poslužitelja može otkriti i riješiti prije nego što izazove dodatne probleme.
Korištenje automatiziranog obrambenog modula
Tijekom DDoS napada napadači obično koriste alate za nadzor i analizu kako bi procijenili stanje poslužitelja i utvrdili učinak napada. Automatizirani obrambeni modul može prepoznati te obrasce nadzora i analize te blokirati pristup alatima koje napadač koristi. Zbog toga napadač može dobiti netočne informacije o stanju poslužitelja. Napadač tada može pomisliti da je poslužitelj nedostupan ili da napad ne daje očekivane rezultate te odlučiti prekinuti napad.
Korištenje umjetne inteligencije
Analizom mrežnog prometa u stvarnom vremenu umjetna inteligencija može prepoznati neuobičajeno ponašanje i razlikovati zlonamjerni promet od legitimnih korisnika. Učeći iz obrazaca uočenih u prethodnim napadima, može i brže prepoznati prijetnje te automatski ograničiti ili blokirati sumnjiv promet. Zato umjetna inteligencija može poboljšati brzinu i točnost reakcije na DDoS napade.
potenting Host nudi sve ove značajke, a sigurnost nam je glavni prioritet. Zbog važnosti sigurnosti u našim uslugama hostinga koristimo razne sigurnosne mjere kako bismo u najvećoj mogućoj mjeri očuvali sigurnost i stabilnost naših usluga.
DDoS napadi u 2026.
U 2026. godini DDoS napadi znatno su porasli po obujmu, brzini i složenosti. Koristeći velike botnete, IoT uređaje i infrastrukturu u oblaku, napadači mogu u kratkom vremenu poslati golemu količinu prometa prema ciljanim uslugama. Jedan od glavnih pomaka je korištenje umjetne inteligencije u DDoS napadima. Umjetna inteligencija može analizirati mrežni promet u stvarnom vremenu, brže prepoznati ranjivosti infrastrukture, pa čak i prilagoditi obrasce napada ovisno o obrambenim uvjetima. Može pomoći i u inteligentnom upravljanju botnetima te oponašanju normalnog prometa, zbog čega je zlonamjerni promet teže razlikovati od legitimnog.
S druge strane, umjetna inteligencija nije dostupna samo napadačima, nego se može koristiti i za obranu. Sigurnosni sustavi pokretani umjetnom inteligencijom mogu kontinuirano nadzirati ponašanje mreže, prepoznavati neuobičajene obrasce te automatski blokirati ili preusmjeriti zlonamjerni promet. Stoga, kako napadi postaju sve inteligentniji, sve je važnija i primjena inteligentnih i višeslojnih metoda obrane.
Jedan od zapaženih napada u 2026. bio je DDoS napad na Deutsche Bahn, njemačku željezničku tvrtku, koji se dogodio u veljači te godine. Napad je izveden u više valova i poremetio je informacijske sustave, usluge rezervacije karata i aplikaciju DB Navigator. Njemačka tijela za kibernetičku sigurnost opisala su napad kao neuobičajeno velikih razmjera, a prema izvješćima broj zahtjeva dosezao je milijarde u minuti. Ovaj napad pokazuje da DDoS u 2026. više nije prijetnja samo malim web-stranicama i da može privremeno poremetiti digitalnu infrastrukturu čak i velikih tvrtki. Istodobno, izvješće tvrtke Cloudflare pokazuje da je broj napada jačih od jednog terabita u sekundi naglo porastao u prvoj polovici 2026., kada je zabilježeno 935 takvih napada.
In February 2026, Deutsche Bahn's online systems experienced a large volume of requests, causing disruptions to information and ticketing services.
As traffic intensity increases, the number of simultaneous requests increases and the system gradually reaches its capacity. In a real DDoS attack, requests are distributed across many compromised systems to overwhelm the target service and prevent legitimate users from accessing it.
Zaključak
DDoS napadi ozbiljna su prijetnja web-stranicama, online uslugama i digitalnoj infrastrukturi. Budući da ti napadi postaju sve veći i složeniji, poduzeća se ne mogu oslanjati samo na reakciju nakon što je napad već započeo. Preventivne mjere poput kontinuiranog nadzora, dovoljne propusnosti, pouzdane infrastrukture i višeslojne sigurnosti mogu pomoći u smanjenju učinka tih napada.
Istodobno, sve šira primjena umjetne inteligencije mijenja i način izvođenja DDoS napada i način na koji ih se može otkriti i ublažiti. Zato je pravovremeno uvođenje odgovarajućih sigurnosnih mjera, prije nego što se napad dogodi, postalo sve važnije za poduzeća koja ovise o online uslugama.
Česta pitanja
1. Može li CDN spriječiti DDoS napade?
CDN može pomoći u ublažavanju mnogih DDoS napada raspodjelom prometa na više poslužitelja i filtriranjem zlonamjernih zahtjeva prije nego što stignu do izvornog poslužitelja. Međutim, sam CDN ne može jamčiti potpunu zaštitu od svake vrste DDoS napada.
2. Ciljaju li DDoS napadi samo web-stranice?
Ne. DDoS napadi mogu ciljati web-stranice, API-je, online aplikacije, DNS usluge, poslužitelje za igre, mrežnu infrastrukturu i druge usluge povezane s internetom.


