Sigurnost je jedan od najvažnijih zahtjeva za infrastrukturu i poslužitelje, a za njezino osiguravanje potrebne su različite mjere. Sigurnost je važna za sve vrste hostinga i poslužitelja. Međutim, budući da kod dedicated poslužitelja pružatelj usluge ne snosi nikakvu odgovornost za sigurnost, a cijeli poslužitelj i njegova konfiguracija prepušteni su korisniku, osiguravanje sigurnosti postaje još važnije. Iako su u tvrtki Potenting, čak i kod dedicated poslužitelja, mrežna sigurnost i povezivost odgovornost pružatelja usluge, korisnicima dedicated poslužitelja i dalje se preporučuje da poduzmu potrebne sigurnosne mjere.
Sigurnost dedicated poslužitelja
Dedicated poslužitelji nude veću sigurnost i stabilnost u usporedbi s drugim vrstama hostinga, poput dijeljenog hostinga i VPS hostinga. U drugim hosting okruženjima rizik od prijetnji je veći jer iste resurse dijelite s drugim korisnicima. Međutim, budući da upravljanje poslužiteljem preuzima pružatelj usluge, korisnici nemaju mnogo mogućnosti za provođenje sigurnosnih mjera.
S dedicated poslužiteljem možete konfigurirati i prilagoditi poslužitelj kako god želite. Ipak, važno je pobrinuti se da provedete potrebne sigurnosne mjere.
Sigurnosne mjere za dedicated poslužitelje
Najvažniji načini za poboljšanje sigurnosti i stabilnosti dedicated poslužitelja uključuju:
Ažuriranje i održavanje softvera ažurnim
Ovo se može činiti nevažnim i možda mislite da ažuriranja softvera ne morate nužno instalirati istog dana kada su objavljena. No to nije tako. Pravovremena ažuriranja te redovito ažuriranje softvera i operacijskih sustava mogu znatno poboljšati sigurnost poslužitelja. Ažuriranja ispravljaju otkrivene ranjivosti u softveru i tako sprječavaju hakere da ih iskoriste za nanošenje štete sustavu.
Bolje je automatizirati ažuriranja kako bi se mogla provoditi bez ikakvih problema. Međutim, ažuriranja nisu ograničena samo na softver, pa biste trebali voditi računa i o hardveru. Hardver uvijek održavajte u dobrom stanju i ažurnim kako biste što više spriječili prekide u radu.
Uzimanje u obzir kibernetičkih napada
Kao što je gore spomenuto, hardver treba biti ažuran i u dobrom stanju. Možda se pitate zašto je to važno kad hakeri ne mogu izravno oštetiti hardver. Međutim, mogu ga na daljinu izložiti opterećenju i prouzročiti štetu. Kako? Putem različitih kibernetičkih napada, poput DDoS napada.
Vaš hardver mora biti u dobrom stanju kako bi zadržao stabilnost tijekom DDoS napada. Istodobno, vatrozidi i drugi zaštitni mehanizmi moraju moći izdržati te napade. Postoje različite mjere koje možete poduzeti kako biste prepoznali i spriječili ovakve vrste prijetnji.
Korištenje antivirusnog softvera
Prepoznavanje i uklanjanje zlonamjernog softvera je važno. To se može riješiti korištenjem pouzdanog antivirusnog softvera, skeniranjem na zlonamjerni softver i sličnim mjerama. Ako vas brine utjecaj tih skeniranja na promet i performanse poslužitelja, možete ih zakazati za razdoblja kada poslužitelj ima najmanje prometa.
Sigurnosni softver nudi niz značajki, a napredni alati mogu ukloniti zlonamjerni softver čim ga otkriju.
Promjena zadanog SSH porta
Kada na dedicated poslužitelj instalirate operacijski sustav, SSH koristi svoj zadani port, a to je port 22. Kako biste lakše spriječili prijetnje i napade, bolje je promijeniti taj port u nasumično odabrani broj. Još jedna važna stavka je ograničavanje korisničkog pristupa poslužitelju. Korisnici bi trebali imati samo onu razinu pristupa koja im je potrebna.
Korištenje dvofaktorske autentifikacije
Dodavanje još jednog sloja zaštite uz lozinku znatno poboljšava sigurnost poslužitelja. U tom slučaju, čak i ako napadač neovlašteno dođe do lozinke, pristup poslužitelju i dalje će mu biti otežan.
Korištenje sigurne mreže
Pri spajanju na poslužitelj uvijek koristite sigurne veze, a javne mreže bolje je izbjegavati. Ako morate koristiti javnu mrežu, upotrijebite VPN za šifriranje prometa. Ova je stavka posebno važna jer pomaže spriječiti prijetnje poput napada „čovjek u sredini” (man-in-the-middle), presretanja podataka i sličnih rizika.
Izrada sigurnosnih kopija
Nijedna od ovih mjera ne može jamčiti 100 % sigurnost poslužitelja. Zato redovito izrađujte sigurnosne kopije kako biste, u slučaju neovlaštenog pristupa ili brisanja podataka iz bilo kojeg drugog razloga, imali dostupnu kopiju i kako vaš trud ne bi bio izgubljen.
Gubitak podataka ne događa se samo zbog kibernetičkih napada. Može biti i posljedica kvarova hardvera, problema s bazom podataka i drugih poteškoća. Stoga sigurnosne kopije shvatite ozbiljno.
Kako možete poboljšati sigurnost poslužitelja?
Nema svatko kome je potreban dedicated poslužitelj opsežno specijalizirano ili tehničko znanje u tom području, pa se ne može pretpostaviti da svatko može učinkovito provesti mjere obrane i zaštite poslužitelja. Osiguravanje sigurnosti složen je zadatak koji se zbog svoje važnosti ne smije zanemariti. U takvoj je situaciji upravljani dedicated poslužitelj jedna od najboljih opcija.
Kod upravljanog dedicated poslužitelja pružatelj usluge odgovoran je za upravljanje poslužiteljem i njegovu zaštitu, pa korisnici više ne moraju brinuti o tom aspektu. Međutim, pri odabiru ove usluge vrlo je važan i pružatelj kojeg odaberete. Trebali biste se uvjeriti da se pružatelj usluge dosljedno pridržava navedenih ciljeva.
Zaključno: na što obratiti pozornost pri odabiru sigurnog upravljanog dedicated poslužitelja?
Pri odabiru upravljanog dedicated poslužitelja trebali biste procijeniti sigurnosne mjere pružatelja usluge, usluge nadzora, upravljanje ažuriranjima, pravila izrade sigurnosnih kopija i postupke odgovora na incidente. Važno je i razjasniti koje sigurnosne odgovornosti preuzima pružatelj usluge, a koje ostaju na korisniku. Provjerite nudi li pružatelj jasne ugovore o razini usluge (SLA), pouzdanu tehničku podršku i transparentna pravila za postupanje u slučaju sigurnosnih incidenata.
Česta pitanja
1. Koje vrste DDoS zaštite postoje?
DDoS zaštita na mrežnom sloju blokira napade koji velikim količinama prometa preopterećuju mrežnu propusnost i infrastrukturu. Zaštita na aplikacijskom sloju usmjerena je na napade koji iscrpljuju resurse poslužitelja slanjem velikog broja HTTP zahtjeva. Alati poput WAF-a i ograničavanja broja zahtjeva (rate limiting) pomažu u ublažavanju takvih napada.
Korištenje obiju metoda poboljšava sigurnost dedicated poslužitelja i dostupnost usluge.
2. Koja je razlika između IDS-a i IPS-a?
Sustav za otkrivanje upada (IDS) nadzire mrežni promet i aktivnosti na poslužitelju kako bi prepoznao sumnjivo ponašanje i moguće napade. Kada otkrije prijetnju, upozorava administratora poslužitelja. Nasuprot tome, sustav za sprječavanje upada (IPS) osim otkrivanja prijetnji može poduzeti i automatske radnje, poput blokiranja zlonamjernog prometa. Korištenje tih dvaju sustava uz druge sigurnosne mjere može pomoći da se prijetnje brže prepoznaju i smanji rizik od neovlaštenog pristupa dedicated poslužitelju.
